Prvi zapis o Donjem Miholjcu datira iz 11. st., a vezan je za izgradnju crkve posvećene sv. Mihaelu. Dolaskom obitelji Prandau u ove krajeve 1721. g. započinje izgradnja vlastelinskih kuća, te dolazi do procvata društvenog, ekonomskog i športskog života u mjestu. Smještaj Donjeg Miholjca uz graničnu rijeku Dravu odredio je njegovu graničnu i tranzitno-turističku funkciju. Lijepi neogotički dvorac, s parkom koji je zaštićen kao hortikulturni spomenik, glavni je cilj posjetitelja.
Miholjačko sijelo najznačajnija je manifestacija, a uključuje narodne nošnje, pjesme i plesove, te bogatu gastronomsku ponudu. Lov je moguć u neposrednoj blizini grada, a ribolov na obližnjem ribnjaku i rijeci Dravi. U sklopu hotela Borik gostima su na raspolaganju teniski tereni.
Uz slavonske kulinarske specijalitete u Donjem Miholjcu i njegovoj okolici nude se i specijaliteti od slatkovodne ribe (šaran, smuđ, som i dr.). Crkva sv. Mihaela izgrađena je u kasno-baroknom stilu. Barokni oltar, posvećen naslovu crkve i župe sv. Mihaelu Arkanđelu rad je slikarice Marije Schoffman iz 1890. godine izrađen u Beču. Rađen je prema originalu talijanskog slikara Guidija Renija (iz 1630.). Prva veća restauracija crkve obavljena je 1738. g. uz pomoć vlastelinske obitelji Prandau. Dvorac Prandau sagrađen je 1818. g. u kasno-baroknom stilu, sjedište tadašnje vlastelinske obitelji Prandau. Dvorac Mailath jedan od posljednje izgrađenih u Slavoniji u specifičnom engleskom stilu Tudor (1903.-1906) u duhu lovačkog dvorca.
Interijer dvorca obložen stoljetnom hrastovinom. Koliko je grof bio bogat i moderan kazuje i funkcionalnost dvorca: vodovod, tri načina grijanja (kamini, kaljeve peći, centralno grijanje na toplu vodu, sistem centralnog usisavanja prašine, kuglanu s barom i druge zanimljivosti.
Park u Donjem Miholjcu prostire se na 10 ha površine u centru grada. Hortikulturni je spomenik zaštićen od 1961. g. zbog rijetkog bilja i nasada: bijela magnolija, ginko biloba, tulipanovac, lavsonov pačempres i dr.
