najveći grad u istočnoj Hrvatskoj – Osijek dobiva gradski statut potkraj XVII. st. nakon čega razvija svoju upravu poput svih razvijenih srednjoeuropskih gradova. Tako se kulturni život vezuje uz kazališta – najprije nastupe različitih kazališnih družina, muzeja (prvi muzej osnovan 1877. privatnim donacijama), zbirke i tiskare (vezane uz franjevce), a društveni, čiji razvitak prati prosperitetno gospodarstvo i razvijena trgovina, uz vjerska slavlja, javne manifestacije (sajmovi), zabavu i sport. Razvitak turizma, osim uz važnu baštinu (barokna Tvrđa, jedno od najatraktivnijih zdanja cijele Slavonije) vezuje se i uz prirodni položaj grada na rijeci Dravi.
Riječna luka na rijeci Dravi, a posebice Zimska luka s brojnim brodicama, daje poseban ugođaj ovom najvećem slavonskom gradu. U gradu svakako valja posjetiti glavni gradski trg, Trg Ante Starčevića, Trg sv. Roka, šetalište uz Dravu (»promenada«), viseći pješački most za Baranju, Gradski park Petra Krešimira IV., park kralja Tomislava, oba s početka XX. st., zaštićeni su kao hortikulturni spomenici. Jedan od malobrojnih hrvatskih zooloških vrtova je u Osijeku uz rijeku Dravu.
U gradu se održavaju mnoge priredbe tijekom cijele godine. Ističu se Festival hrvatske tamburaške glazbe (u svibnju) na kojemu sudjeluju tamburaški orkestri iz cijele Hrvatske, potom Osječke ljetne noći (tijekom lipnja, srpnja i kolovoza) – niz kulturno-zabavnih priredaba na otvorenom s bogatom trgovačkom i ugostiteljskom ponudom. Uz Dan grada Osijeka bogat je kulturno-umjetnički program s tematskim izložbama.
Rekreacijsko-sportski centar Copacabana, na lijevoj obali Drave, omogućuje mnogobrojne aktivnosti vezane uz vodu (otvoreni bazeni, uređena pješčana plaža s brojnim sadržajima) tijekom ljetnih mjeseci. U gradu postoje tereni za nogomet, rukomet, košarku, tenis i druge sportove.
U neposrednoj blizini grada mogućnosti su za lov, te ribolov na rijeci Dravi i njezinim rukavcima. Lov u Kopačkom ritu (Baranja) poznat je i izvan Hrvatske. Bogata gastronomska ponuda sastoji se od tradicionalnih slavonskih jela (kuleni, kobasice, šunke, slanina, mliječni proizvodi i dr.), jela od divljači i ribe (poznati fišpaprikaš), zbog čega je Osijek poznat kao svojevrsna gastronomska metropola Hrvatske. Osječko pivo (Eseker) i baranjska vina nude se gostima u restauracijama u gradu i okolici.
OSIJEK, grad i luka na desnoj obali rijeke Drave, 25 km uzvodno od njezina utoka u Dunav u istočnoj Slavoniji; nadmorska visina 94 m. Gospodarsko, prometno i kulturno središte Slavonije. Sastoji se od Gornjega grada, Tvrđe, Donjega grada te Novoga grada (XIX. st.) i Retfale. Važnije ustanove u gradu su: Sveučilište (osnovano 1975.), Hrvatsko narodno kazalište, Muzej Slavonije (osnovan 1877.), tiskara od 1735., gimnazija od 1729., risarska škola (XIX. st.), zoološki vrt, Centar za unapređenje stočarstva, Institut za šećernu repu i dr. Jako je industrijsko središte: tvornica šibica (osnovana 1856.), prehrambena (mlinovi, šećerana, pivovara), kemijska (Saponia), tekstilna, drvna, kovinska (poljoprivredni strojevi) industrija; proizvodnja obuće, plastičnih masa, metalnog pokućstva, svile, četaka; tiskarstvo. Gospodarska je osnova poljodjelstvo (žito, industrijsko bilje), stočarstvo i ribarstvo. Željezničko i cestovno križište podravskih i posavskih prometnica s prometnicama BiH-Mađarska. Međunarodna riječna (od 1975.) i zračna luka.
