Brod je smješten između obronaka Dilja na sjeveru i rijeke Save na jugu a čvorište je glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Brod prolaze željeznička pruga i autocesta koje povezuju zapadnu Europu i Bliski Istok, a na rijeci Savi je cestovni i željeznički most koji spaja Hrvatsku i Bosnu (tu je i međunarodni granični prijelaz). Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke u smjeru sjever-jug, pa se zato Brod ponekad naziva “sjevernim vratima Bosne”.
Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno sa rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod. Povijest Geološki nalazi sežu u vrijeme paleozoika tragovi živih bića pripadaju vremenu tercijara (oko 20 milijuna godina starosti) i vežu se uz nalaze fosila životinjskih zajednica Panonskog mora. Najstariji tragovi pojave čovjeka na području Posavine pripadaju vremenu srednjeg paleolitika (starije kameno doba – oko 40,000 godina starosti)
Početkom I. stoljeća naše ere na mjestu Broda je bilo rimsko naselje Marsonnia. Njegova okolica postaje sastavni dio Rimske Imperije u okviru pogranične provincije Panonije. Bogata arheološka baština ukazuje da je Marsonija bila značajno upravno-političko središte Donje Panonije. U srednjovjekovnim pisanim izvorima Brod prvi puta spominje 20. srpnja 1244. u darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV a bio je u posjedu feudalne obitelji Berislavića Grabarskih.
